Zanima me za¹to neke crpke mogu raditi sa zatvorenim ventilom na tlaènoj strani i pritom vuæi struju manju od nazivne (npr. horizontalna centrifugalna crpka), a neke druge ne?! Kod takvih crpki uobièajeno je da startaju na zatvoren ventili i da se gase tek kad se ventil zatvori. S druge strane npr. bunarska crpka (izgleda kao torpedo) vuèe nazivnu struju ili veæu i preoptereæuje ventil na tlaènoj strani ako je ovaj zatvoren.
Ako netko zna pone¹to o ovoj temi, molio bih pomoæ.
Koliko sam upoznat (ispravite me ako grijesim)... Ova prva pumpa (centrifugalna) ima manje optereæenje na lopatice prilikom zatvorenog ventila na tlacnoj strani i samo melje vodu prilikom cega dolazi do kavitacije, grijanja i tro¹enja lopatica i nije bas tocno da je to za nju dobro (nije pretjerano stetno ako je to kratkotrajno)... Ova potopna bunarska je ili klipna ili membranska pa shodno tome neprekidno tlaci na tlacnoj strani i muci se pa stoga i vuce jacu struju...
I mene se tak vidi.
Pozdrav.
A kak delaju pumpe koje cijelo vrijeme osiguravaju tlak u vodovodu?
Kak ti je vec napisal, jedna pumpa nabija uvijek, bilo zrak ili voda jer je takove kontrukcije, kao klilpovi u diesel motoru, dok su neke druge pumpe poput ventilatora. Uvjek bude bezbri¾no lamatala ima li medija za guranje ili nema. Izbor pumpe ovisi o mediju i ¾eljenom tlaku. Sa ovim potonjim se ne mo¾e postiæi urnebesno visoki tlak plus ¹to se viskoznije tekuæine ukljuèujuæi i krute komade sa takovim "ventilatorskim" tj centrifuglanim principom razbijaju tj. uni¹tavaju, a sa ovim drugim ne. Sa druge strane centrifugalnim pumpama je znatno lak¹e baratati i nema opasnosti od o¹tecenja u sluèaju nesmotreno zatvorenih ventila poslje pumpe i tome sliènih problema.
"PIN"
"¹raf pumpa" :)
evo ti malo pa si proèitaj
Djelomièno toèno! Radijalne ili aksijalne pumpe su strujne i bez problema podnose zatvorene tlaène ventile (osim u dugotrajnim radu zbog èega dolazi do zagrijavanja medija)dok volumne (klipne) to ne mogu podnijeti (blokiraju pogonski stroj) osim ako u bajpasu nemaju prekotlaèni ventil. ©to se tièe kavitacije, problemn nastaje zbog premalog dotoka medija do lopatica rotora (usis) i lokalno dolazi do vakuumskih (ili parnih)èepova i ponovnim nailaskom medija dolazi do lupanja (zujanja, pi¹tanja) po povr¹ini lopatica. Upravo to lupanje mo¾e polomiti ili o¹tetiti lopatice. Taj problem osobito dolazi do izra¾aja kod brodskih vijaka.
Ima¹ potopnih pumpi koje su radijalne ili aksijalne.Aksijalne su osobito zanimljive jer je izlazna (tlaèna) cijev ujedno i nosaè cijelog sklopa motor-pumpa, a fizièki su malog promjera pa se jednostavno spu¹taju u bu¹otine! Pozdrav, Pikec!
hvala svima na odgovorima!
Tlak u vodovodu osiguravaju rezervoari za vodu koji su na povi?enom mjestu. Pumpe samo crpe vodu iz bunara i pune rezervoare. U Zagrebu je takav rezervoar na obroncima Sljemena a po slavoniji su to one kugle na stupovima.
Pa ne pumpaju vodu iz Male Mlake na Sljeme. Vjerojatnije je da imaju malo veci hidrofor (voda i zrak pod tlakom) na razini tla.
A osiguranje tlaka u neboderima?
Ako je neboder visi od 100 m tesko ce mu tlak osigurati vodovod. U njihovim cijevima se tlak moze drzati na oko 6 do najvise 10 bara, a u trenucima najvece potrosnje nekad i ispod 6 bara. To znaci da je na vodovodu da osigura dovoljnu kolicinu vode, a pumpe i vjerojatno vlastiti sustav hidrofora u samom neboderu osiguravaju tlak na tim vecim visinama. Vjerojatno moraju imati hidrofore na vrhu nebodera za potrebe najvisih katova, odnosno na vise razina za jako visoke nebodere. U stan ne smije ici vise od 6 bara, dakle ne mozes na 1. katu nabiti tlak od 66 bara ako je neboder visok 600 m.
ameri imaju to elegantno rjeseno. Imaju rezervar na vrhu zgrade u koji pumpa pumpa vodu i odande je salju slobodnim padom po zgradi i tako mogu imat konstantan tlak
Pumpaju, pumpaju. Nema hidrofora, gravitacija je najjeftinije rje?enje.
Hmm...Jer manje energije treba za di?i vodu na recimo 60 m, ili nadrukati je na tlak od 6 bara u posudi sa zrakom?
Ma da.. kao Ameri imaju rjeseno. Svi neboderi u Novom Zagrebu jos od pocetka 60-tih funkcioniraju na taj sistem :)
na tlak od 6 bara u posudi sa zrakom?
A kaj misli? koliki mora biti hidrofor za jedan neboder u Novom Zagrebu? Ima? li ti u svojoj zgradi hidrofor za vodu? Gledaj znam sigurno da Zagreb ima svoj vodospremnik iz kojeg dolazi voda u vodovodnu mre?u i da je na Sljemenu. Ljudi misle da piju sljemensku vodu, e ne piju. Na sljemenu nema crpili?ta. U Velikoj Gorici di sam ja vodospremnik je na vrhu nebodera u Gal?enici i pumpe iz Male mlake pumpaju vodu na vrh nebodera a voda dalje zahvaljuju?i gravitaciji ide po cijevima i pri neboderu je ve?eg tlaka a na kraju mre?e manjeg.
je na tlak od 6 bara u posudi sa zrakom?
Hmm.. Velik hidrofor, ili isto toliko velik spremnik na nekoj visini ( za kojeg treba postaviti i stup?ine otporne na potrese ( valjda!?))itd?
u novije vrijeme to rade tako da pumpe rade preko frekventnog regulatora i senzora tlaka koji preko regulatora vrti pumpu potrebnpm brzinom kako bi osigurao potreban tlak a u starije vrijeme se radilo sa velikim rezervarima i pumpetinama , tlacnim sklopkama , obicno su to bile vijcane (puzne) pumpe , ako si to ikad i vidio itd. itd. tema je dosta opsirna
ElectronDepot website is not affiliated with any of the manufacturers or service providers discussed here. All logos and trade names are the property of their respective owners.