Broj zica vs pinova

bi zahvalan :)

Najbrze receno: SATA = serial ATA, znaci da se stara paralel PATA seriajalizirala, u smislu ako je nekad trebala brzina (~u smislu sposobnost digitalnog sustava da primi ili posalje) npr. 100 Mb u sekundi za prijenos 16 bita paralelno (¨putem 16 zica) onda se prijenos te iste kolicine podataka moze postici na jednoj zici tako sto se podatak prije samog prijenosa prvo serijalizira (pretvori iz paralelnog u serijski) a brzina prijenosa (clock) ubrza 16 puta. Clock se ne fura po posebnoj zici vec se kao timing informacija ubaci u sam data signal u obliku framing-informacije koji se fura po toj jednoj zici tako da recovery circuit na drugoj strani zna po kakvom ce uzorku podataka raditi, nesto kao automatsko prepoznavanje brzine prijenosa. Nesto kao kada velis: 100 x 16 == 1 x 1600.

Ubacivanje clocka u signal, kao I clock recovery, vidi:

jako lijepo i kratko sroèeno....i meni je to bilo malo nejasno jer mi je falio faktor 16x CLOCKA u seriji...a to bi se dakle moglo usporediti sa "frames per second" po istoj ¾ici....samo se postavlja pitanje ¹to je usko grlo brzine prijenosa podataka?!?!...jer po razvoju SATA èini se kao da je jedino clock to usko grlo ?!? ...ili velièina paketa?!

Ustvari, zapis na disku/CD-u je serijski, te se takav serijski signal ¹alje, a pretvorba u 'paralelu' se obavlja na matiènoj ploèi... Kod IDE/PATA je pretvorbu radila periferija...

Ti 80 pinski su izmedju ubacili masu izmedju svake zice tako da je u naravi to i dalje ostao 40 zilni kabel. A s-ata vjerojatno koristi vise pinova od zica zbog dosjeda samih konektora, barem sto se tice energetskog dijela. Vjerojatno povrsina kontakata bude veca u rangu zice koja vodi tu struju

Ukupna kolicina podataka je nebitna: ako trebas vise podataka jednostavno duze cekas u redu. Znac velicina paketa nije problem .... ... problem je, a to je I ono sto je bitno u vremenskoj domeni, to je propusnost podataka: koliko bryo po jedinici vremena ces propustati podatke. Usko grlo nije clock per se (jer su ljudi smislili Ghz I Thz davnh dana) vec problemi transmisije, iliti proizvodna kvaliteta kabela, iliti max.transmission speed per given length, iliiti kako se to danas lijepo kaze, usko grlo je integritet podataka. Drugim rijecima kolika je maksimalna brzina prijenosa od tocke A do tocke B a da taj podatak zaista I stigne u originalnom obliku od polazista do cilja a da pri tom se ne izoblici, jer niti CRC nemoze rijesiti bas sve probleme.

Dana 23.11.2012. 16:22, Stonethrower je napisao:

Zapravo, CRC ne mo¾e rije¹iti niti jedan problem, ali ga mo¾e detektirati :-)

CRC je samo ; "nisam cuo, daj reci ponovno" ....a ovaj mo?e ponavljati u nedogled, dakle, iz ovoga svega sam shvatio kako je ipak problem supravodljivost vodica, a ne teoretski krajnji taktovi u Hz?!

... to ti je kada je jezik duzi od pameti ... hocu reci mislio sam na ECC a prsti sami krenuli po tipkovnici sa "CRC".

Nisi me shvatio, mene je zanimalo koja je razlika izmedju ATA33 i ATA133 kabela, kad se jednako nozica spaja na duplo zicica

Ima logike da je sa dvije zice duplo bolji kontakt, ali ima i logike da je ATA33 kabel onda mogao biti samo deblji, a ne i imati duplo vise zicica

Dakle nije pitanje zasto SATA konektor ima 7 zica i 7 pinova, nego zasto neke zice imaju 40 pinova i 80 zica :)

pa nisi ba? pogrije?io...

naime...koliko je meni poznato; CRC je zapravo glavna operacija ECC protokola....

Potra¾i na googleu ne¹to o GSG (ground - signal - ground) naèinu prijenosa preko kabela. Tako se na nebalansiranim vodovima (flat kabel) smanjuje preslu¹avanje (crosstalk) izmeðu linija.

Stvar doslovno izgleda tako - izmeðu dva voda mase ide jedan vod signala.

Koristi se ponegdje i na ¹tampama (tiskanim ploèicama).

Hm, lijepo obja¹njeno, ali...... za¹to nisu paralelni transfer podataka ubrzali recimo tih 16 puta i tako bili opet br¾i od serijske komunikacije? Ili je bila u pitanju cijena kabela, èipova, tehnologije etc, etc, etc.

Nema nikakve veze s kontaktom (ionako je tih 40 dodatnih zica spojeno na GND), vec sa brzinom prijenosa podataka i smetnjama. NHF ali da nisi toliko lijen, pa za svaku sitnicu gnjavis po grupama, mogao si vec odavno procitati na:

Kada drastièno dignu brzinu pisanja/èitanja na diskove, vjerojatno æe se ponovo iæi na paralelni prijenos!?

Hmmm...teorija ka¾e kako poneki od algoritama koji spadaju pod CRC (po¹to ih ima od CRC-1 do CRC-64) mogu detektirati i ispraviti gre¹ku koja se dogodi na jednom bitu, a samo detektirati gre¹ke na vi¹e bitova. Iako je to u praksi u komunikacijama praktièki beskorisno, jer je ionako lak¹e ponoviti informaciju, u teoriji dakle postoji.

Za neke CRC polinome teorija takoðer ka¾e kako postoji ¹ansa da se u odreðenim situacijama gre¹ka i ne detektira.

Bio je tamo neki èièa, zvao se Richard Hamming (nadam se kako radi lak¹e rotacije le¾i u po¹irokom sanduku). Po¹to je volio brojeve, radio je na neèemu ¹to se koristi za ono ¹to se naziva "ECC", jer je dovoljno jeftino za izvesti u opremi za civile koja ne ide u komercijalne avione ili u svemir (pretpostavljam kako nisam pogrije¹io na ovom za avioniku).

Zato jer nije bilo, a vjerojatno nece tako skoro ni biti, dovoljno brzog diska/flash memorije da bi to bilo potrebno. Serijski transfer je jednostavniji, a manji broj podatkovnih linija znaci i jednostavniju elektroniku. Npr. manji broj izvoda na chipovima (time i manje dimenzije), manje dodatnih elemenata na PCB-ovima, manji broj nepouzdanih mehanickih kontakata, jednostavnije i jeftinije kabele, ...

Iz istog razloga su PCI, PCI-X i AGP zamijenjeni sa PCIe sabirnicom. U biti jos samo RAM i pripadni dio memorijskog kontrolera na CPU-u koriste paralelnu sabirnicu.

I to ti je ukratko model razvoja IT industrije (dugi primjer je - od servera (mainframe) na kuæni PC, pa opet na server (cloud)).

Po¹to je "flash" dovoljno spora memorija, paralelu neæemo vidjeti u iduæih par godina. A i po¹to je gomila para ulo¾ena u razvoj tih memorija, prava zamjena neæe doæi jo¹ mo¾da i dulje.

Sve to stoji ali mislim da je svaki CRC pretjerivanje, barem u domeni mojeg posla a to su brze komunikacije na malim udaljenostima u industrijskim uvjetima. Obièan XOR svihbajta u paketu radi sasvim zadovoljavajuæe. Kako si na kraju i rekao, nikakav problem nije ponoviti paket.

Naravno, takva situacija je moguæa.